Planinarenje je sve popularnije, pripremite organizam za uspon na velike visine!

Tijekom napornog radnog tjedna sve više osoba mašta o vikendu, odmoru u prirodi i bijegu od svakodnevnog stresnog tempa života. Priroda je duboko utkana u naš duh i potreba da joj se vratimo nije neobični osjećaj koji nosimo u sebi. Trebamo osluškivati naše potrebe, i nastojati ih ispuniti, a upravo planinarenje je rekreacija koja nam nudi boravak na svježem zraku, prekrasnu prirodu i korisna je za naše fizičko i mentalno zdravlje. Planinarenje je idealan kardio trening, a njegove prednosti su:

• Smanjuje rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti
• Uravnotežuje krvni tlak, kolesterol i razinu šećera u krvi
• Jača mišićni sustav
• Povećava gustoću kostiju
• Poboljšava pravilno držanje, ravnotežu i koordinaciju
• Pomaže u kontroli tjelesne težine
• Poboljšava raspoloženje i društveni život, smanjuje anksioznost i simptome stresa

Planinarenjem organizam sagorijeva i do 500 kcal tijekom jednog sata, ovisno o usponu i teretu kojeg nosimo. U usporedbi s trčanjem planinarenje manje opterećuje zglobove. Za početak potrebna nam je odgovarajuća odjeća, obuća i ruksak. Rekreativcima je preporuka krenuti na uspone na manjim visinama, te postupno povećavati svaki novi uspon. Planinarenje povećava razinu serotonina u mozgu, te osjećaj sreće i zadovoljstva neće izostati. Stoga brojni rekreativci imaju želju osvajati nove planinske vrhove i potrebu pomicanja granica svojih tjelesnih mogućnosti u što kraćem periodu. Na tom putu susreću se sa potencijalnim ograničenjima:

• mogućim tjelesnim ozljedama
• bolovima u stopalima i koljenima
• osjećajem umora
• dehidratacijom
• visinskom bolesti

Tijekom uspona na velike visine tlak zraka i razina kisika u atmosferi se smanjuju, te mnogi planinari osjećaju simptome visinske bolesti: mučninu, glavobolju, nedostatak daha, ubrzan rad srca, slabost, umor, pospanost, proljev, gubitak apetita. Na nadmorskoj visini od 3500 – 4000 metara tlak zraka je manji za oko 40%. Naš organizam pokušava udahnuti što više kisika, pa disanje postaje ubrzano. U krvi se povećava broj eritrocita i razina hemoglobina koji sudjeluje u prijenosu kisika do svih stanica. Ujedno se povećava i broj otkucaja srca. Naš organizam se pokušava adaptirati na novu okolinu i sve tjelesne procese dovesti u ravnotežu. Ako se organizam ne može nositi sa simptomima visinske bolesti može doći do težih posljedica kao primjerice endem mozga ili pluća. Visinska bolest može pogoditi svakoga, čak i profesionalne planinare, jer je vezana uz smanjenje koncentracije kisika u atmosferi iznad 2 500 metara nadmorske visine. Najjednostavnije rješenje za kojim planinaru posegnu su lijekovi za liječenje mučnine i lijekovi protiv bolova koji imaju bezbroj nuspojava. Sigurnu i dugotrajnu pomoć u ublažavanju visinske bolesti nudi prirodni pripravak Tekući klorofil. 

Znanstvene studije su dokazale da tekući klorofil potiče izgradnju proteinskih molekula koje ulaze u sastav hemoglobina u krvi. Hemoglobin pomaže stanicama donijeti kisik, a time planinari imaju više energije za uspone. Tekući klorofil pomaže ubrzati eliminaciju viška mliječne kiseline, uzročnika upale u mišićima i zglobovima. Osim svih prednosti studije su dokazale da potiče apsorpciju željeza čime se povećava udio eritrocita i hemoglobina u krvi. Od velike je koristi za planinare, ali i za sve sportove visokog intenziteta koji zahtijevaju veliku izdržljivost. 

Naše tijelo kisikom možemo opskrbiti i pomoću tekućeg pripravka stabiliziranog kisika OxyMaxa. 

Stanicama je potreban kisik kako bi iz šećera mogle proizvesti energiju ATP-a (adenozin trifosfata). Život bez kisika nije moguć. OxyMax sadrži čak 12.000 puta veću količinu kisika od obične pitke vode. Kisik liječi naše stanice, tkiva i organe. U organizmu potiče apsorpciju vitamina, minerala i biljnih tvari. Bio-oksidativne terapije uspješno se koriste već preko 100 godina u liječenju infekcija, autoimunih bolesti, kardiovaskularnih bolesti, boli u zglobovima i mišićima, sportskih ozljeda, migrena, dijabetesa, u dermatologiji i detoksikaciji organizma. Ujedno bio-oksidativna terapija koristi se i u svrhu povećanja sportskih izvedbi, izdržljivosti i cirkulacije. 

U cilju povećanja tjelesne izdržljivosti i energije, smanjenju umora i iscrpljenosti mogu nama pomoći i adaptogene biljke. Jedna od njih je i Rhodiola rosea. 

Rhodiola rosea je biljka koja raste na visokim nadmorskim visinama Azije i Europe, gdje vladaju velike hladnoće i ekstremni uvjeti. Ona je adaptogena biljka i pomaže našem organizmu da se prilagodi na stresne situacije i regulira razinu kortizola u tijelu. Podiže razinu energije metabolizma i kapacitet mitohondrija da proizvede energiju. Znanstvene studije su dokazale da Rhodiola rosea pomaže ublažiti osjećaj umora i iscrpljenosti, te ubrzava oporavak od fizičkih napora. Dnevna preporučena doza iznosi od 100 do 400 mg.  Najbolja apsorpcija Rhodiole postiže se kada je uzimamo ujutro na prazan želudac. Nikako je nemojte konzumirati navečer jer ima stimulirajuće djelovanje.

Planinarenje zbog svojih brojnih dobrobiti postaje sve popularnije među svim dobnim skupinama. Ono može biti izuzetno životno iskustvo, ali se može pretvoriti i u pravi izazov. Stoga je važno pravilno se pripremiti za visinske uspone. Osim odabira odgovarajuće opreme ne zaboravimo i naše tijelo pripremiti za tjelesne napore. Pravilan odabir prirodnih dodataka ishrani olakšat će nam uspone na svaki željeni planinskih vrh. 

Autor:

Željka Horvat, mag. nutricionizma i znanosti o hrani
Linkedin profil

Literatura:

• Effects of sodium ferrous chlorophyll treatment on anemia of hemodialysis patients and relevant biochemical parameters - Xu XF, Hu JP, Cheng X, Yu GJ, Luo F, Zhang GS, Yang N, Shen P. Journal of the biological regulators and homeostatic agents. 2016 Jan-Mar; 30 (1):135-40.
• Acute Rhodiola rosea intake can improve endurance exercise performance - De Bock K, Eijnde BO, Ramaekers M, Hespel P. International journal of sport nutrition and exercise metabolism. 2004 Jun; 14(3):298-307.